[vc_row][vc_column width=“2/3″][vc_column_text]PREPORUKA ZA ISHRANU TRUDNICA
Režim ishrane trudnice u I tromesečju
Pravilna ishrana u trudnoću i prvim mesecima nakon porođaja ima višestruki značaj. Da obezbedi normalan rast i razvoj ploda, sačuva zdravlje majke i omogući uspostavljanje laktacije. Metaboličke promene koje prate trudnoću dovode do povišenog bazalnog metabolizma i promene energetske ravnoteže u organizmu majke. Pravilna ishrana j eadekvatan porast telesne mase majke značajan je preduslov za uspešnu laktaciju. Telesna masa majke utiče na TM deteta. Porast Tm majke dobar je pokazatelj energetskog unosa i fetalnog rasta. TM novorođenčeta direktno zavisi od stepena uhranjenosti majke. Kontrolu TM obavljati svaki put pri ginekološkom pregledu.
Index telesne mase (BMI) – 19,8 – 26 (normalno), kao i povećanje TM u toku cele trudnoće od 11,5 – 16 kg.
Moj predlog je da energetske potrebe za jedan dan budu 2.200 Kcal.
Posle trećeg meseca trudnoće energetske potrebe povećati na 2.400 Kcal.
Osnovne potrebe u hranljivim materijama
PROTEINI
Povećati unos proteina za 6-10g dnevno, odnosno 1g proteina po 1kg telesne mase (79g dnevno), tj 12g ukupne energetske potrošnje.
Osnovni izvori proteina – posna mesa (belo pileće ili teletina, riba, jaja (belance), mleko i mlečni proizvodi, sveže i sušeno mahunasto povrće (pasulj, soja, grašak i sočivo), žitarice i koštunjavi plodovi.
Namirnice bogate proteinima su istovremeno dobar izvor gvožđa, fosfora, joda i vitamina B.
Količine namirnica koje sadrže potrebne proteine od 6g (hleb 75g, pirinač 80g, kukuruz šećerac 210g, makarone 110g, punomasno meso i jogurt 175, kačkavalj 25g, junetina 25g, piletina 30g, tunjevina 25g, slanina 25g, jaja 50-60g, spanać 200g, paprika 500g, paradajz 600g, pasulj 25g, voće 500g(banane ili pomorandže), kikiriki 20g). Navedena gramaža sadrži 6g proteina. Njenom kombinacijom obezbediti dovoljnu količinu proteina
UGLJENI HIDRATI
UH treba da obezbede 55-65% od ukupnih dnevnih energetskih potreba.
Dijetetska vlakna obavezno da budu zastupljena od 16-20 g/dan
Prosti šećeri maximalno 10%.
Izvori UH: testenina, hleb, riža, krompir, palenta, med, marmelada i sveže voće (konzumirati ga obavezno svakog dana)
MASTI
30% od ukupnih dnevnih energetskih potreba.
Jako bitan je unos Omega 6 i Omega 3 masnih kiselina za moždani razvoj fetusa, kardiovaskularni sistem i razvoj retine. Izvor Omega 6 masnih kiselina su namirnice biljnog porekla – soja, kukuruz, suncokretovo ulje.
Izvor Omega 3 kiselina je riba
Preporučeni unos Omega 6 MK je 12g, a Omega 3 je 3g
VITAMINI
Vitamin C – preporučen unos je 70g na dan. Unositi ga kroz sveže voće i povrće zbog njegove termolabilnosti.
Izvor: pomorandže, grejfurt, kivi, nar, limun, paprika, paradajz i kupus
Vitamin B1 – većina namirnica biljnog porekla i u goveđem mesu, jetri i bubregu
Vitamin B2 – 1,5 mg/dan – jetra, mleko, jaja, zeleno povrće, leguminoze, žitarice i nešto malo u voću.
Vitamin B6 – krompir i banana
Vitamin B12 – jetra i bubreg
Folna kiselina (400 mg) – iznutrice, žita i proizvodi, loštunjavi plodovi, zeleno povrće, jaja
SAVET
U cilju prevencije fetalne anomalije u početku trudnoće uzimati dnevnu suplementaciju po preporuci ginekologa
Vitamin A – žuto i narandžasto voće i povrće, zeleno lisnato povrće, riba, jetra i crveno meso (unositi ga umereno)
Vitamin D – riba, riblje ulje, jaja, žumance, puter, vitaminizirani margarin, mleko
Vitamin E – zeleno lisnato povrće i klice
Vitamin K – zeleno lisnato povrće
MINERALNE MATERIJE
Kalcijum (70-1200 mg) – nedostatak kalcijuma izaziva hipertenziju kod trudnica Izvor: mleko i mlečni proizvodi, leguminoze, sardine i koštunjavo voće
Gvožđe (30mg/dan) – mes, džigerica, sveža riba, jaja, – zeleno lisnato povrće, leguminoze, žitarice i jagode
SAVET – po potrebi suplementacija
Cink – meso, riba i morski plodovi
Jod – morska riba, riblje ulje i jodirana so
Natrijum – kroz kuhinjsu so maximalno 5g soli/dan
PREPORUKE
Ne jesti za dvoje, izbaciti alkohol, slobodno jesti jaja i morske plodove ako majka nije alergična. Ne konzumirati kafu, jake čajeve i gazirana pića.
PROBLEMI U TRUDNOĆI
Opstipacija – unos 25-30g/dan dijetalnih vlakana i 6-8 čaša vode
Mučnina i povraćanje – češći i manji obroci, suvi obroci, mlečni napitci, voćni sokovi, pahuljice, krekeri i tost
Gorušica – češći i manji obroci, fermentisani mlečni proizvodi, izbegavati jaka, začinjena masna jela, citrusno voće i sokove.
Hranu konzumirati polako i odmarati se posle obroka
Smanjeni unos hrane i fizičke vežbe ne preporučuju se trudnicama
[/vc_column_text][/vc_column][vc_column width=“1/3″][vc_widget_sidebar sidebar_id=“sidebar“][/vc_column][/vc_row]