Bolesti uzrokovane nepravilnom ishranom
Pored stresa, sa kojim se savremeno čovečanstvo suočava već decenijama, jedan od osnovnih uzroka pojave izuzetno velikog broja bolesti jeste, pre svega, nepravilna ishrana.
Među najrasprostranjenije bolesti modernog doba su:
– Gojaznost
– Šećerna bolest
– Povišen krvni pritisak
– Arteroskleroza
– Srčani udar
– Moždani udar
– Karijes
– Alergije
– Anemija
– Degenerativne bolesti
– Kiselost organizma
Pored nepravilne ishrane na pojavu i razvoj ovih bolesti utiče i prekomerna i nekontrolisana hemizacija koja je prisutna u procesu gajenja i prerade namirnica.
Gojaznost se definiše kao povećanje telesne težine u odnosu na idealnu težinu za 15%. To znači, ako je idealna težina 50 kg, a osoba ima telesnu težinu 57,5 kg smatra se gojaznom. Ovde se radi o kliničkom pojmu gojaznosti, vezanim za zdravstveni aspekt i potrebu svakog bića da teži svojoj idealnoj telesnoj težini.
Šećerna bolest – dijabetes se javlja usled nedostatka insulina u organizmu, koji se proizvodi u žlezdi pankreas. Insulin obezbeđuje da šećer, kao hranljiva materija, stigne do svake ćelije u organizmu i da ćelija na taj način dobije potrebnu energiju za funkcionisanje organizma. Kao osnovni uzroci šećerne bolesti smatraju se stres i gojaznost.
Povišeni krvni pritisak – hipertenzija nastaje kada srce nije u mogućnosti da normalnim funkcionisanjem sprovede krv i kiseonik u tkiva i organe, zbog prepreka koje nastaju u arterijama. Otpori koje srce savladava usled suženosti, krtosti, tvrdoće i smanjenja elastičnosti vena i arterija naprežu rad srca i vremenom dovode do slabljenja i malaksavanja srčanog mišića. Hipertenzija je uzročnik velikog broja bolesti savremenog čovečanstva koje skraćuju ljudski vek, pa je zbog toga povišen krvni pritisak dobio i ime „tihi ubica“. Osnovni uzroci ove bolesti su gojaznost (uslovljena nepravilnom ishranom), pušenje, uzimanje alkohola i kafe, psihička napetost, odsustvo kretanja i fizičkih aktivnosti, profesionalna preopterećenost, brige, konflikti, nedostatak odmora, kao i nasledni faktor. Najčešći simptomi su glavobolja u predelu potiljka, nemir, vrtoglavica, nesvestica, zujanje u ušima, slabljenje vida.
Arteroskleroza je jedna od najčešćih posledica povišenog krvnog pritiska i nastaje kada se visok krvni pritisak ne leči, pa nastaje stvrdnjavanje zidova arterija. Masnoće koje normalno kruže u organizmu brže se utiskuju u zidove arteriija i mogu se uporediti sa rđom koja nastaje na gvožđu. Masnoće životinjskog porekla posebno utiču na brzinu stvaranja ovih naslaga.
Srčani udar nastaje kada dođe do začepljenja arterija koje snabdevaju srce krvlju i nema dotoka krvi u srčani mišić. Kada dođe do potpunog prestanka dotoka krvi u srce ili njegove pojedine delove, tada nastaje oštećenje ili potpuno uništenje srčanog mišića.
Moždana kap je, takođe, posledica visokog krvnog pritiska, jer dolazi do stvrdnjavanja moždanih žila. Najčešće se javlja kod muškaraca između 46. i 55. godine života. Prvo se manifestuje tup bol u predelu glave, zatim vrtoglavica, pa i nesanica, opšta malaksalost, pojava pesimizma i depresije. Od deset hiljada ljudi između 45 i 46 godina starosti od moždane kapi umire 1000, odnosno 10%.
Rak nastaje kada prestane normalna deoba ćelija, kada se ćelije izmene i nisu sposobne za normalan život. Veoma je važno otkriti bolest u ranom stadijumu nastajanja, dok se ne proširi na veći deo ili čitav organizam. Postoji veoma veliki broj različitih vrsta raka. Neki istraživači smatraju da se rak pojavljuje usled prevelike količine proteina u organizmu i da se u okviru postojećeg stvara novi – bolesni organizam koji se hrani zdravim ćelijama. Pravilna ishrana ima velikog uticaja na smanjenje pojave ove bolesti.
Karijes nastaje, pre svega, kao posledica preteranog uzimanja šećera, koji u dejstvu sa ugljenim hidratima, bakterijama i plakovima stvara naslage koje napadaju zubnu gledj i dovode do kvara zuba. Veoma je važno znati da često uzimanje šećera i ugljenih hidrata ubrzava nastajanje ove bolesti i zbog toga deci ne treba davati prekomerno i često konzumiranje slatkiša i veštačkih napitaka. Pranje zuba i održavanje higijene usta smanjuje rizik od nastanka karijesa.
Alergije nastaju kao posledica neotpornosti organizma i nemogućnosti da se suprotstavi savremenim zagadjivačima, hemizaciji, veštačkoj proizvodnji u svim oblastima života. Veoma su rasprostranjene i česte kod svih uzrasta i starosnih kategorija. Posebno je povećan broj obolelih kod dece školskog uzrasta.
Anemija nastaje usled smanjenog broja crvenih krvnih zrnaca ili broja molekula hemoglobina. Najčešće se javlja usled nedostatka gvozdja ili folne kiseline u organizmu, kao i vitamina B6 i B12 i bakra, ali redje. Uobičajeni simptomi su: zamor i malaksalost, nedostatak energije, otežana koncentracija, zimogrožljivost, podložnost infekcijama i lako oboljevanje usled neotpornosti organizma. Češće se javlja kod žena nego kod muškaraca, posebno u prelaznom dobu.
Degenerativne bolesti, kao i alergije, bolesti su savremenog čovečanstava izazvane preteranom hemizacijom i zagađenjem okoline, hrane, vazduha. Korišćenje hemijskih sredstava u proizvodnji i preradi hrane bitno utiče na pojavu ovih bolesti. Izražene su posebno kod mladjeg uzrasta i dece školskog doba.
Kiselost organizma (faktor pH) je jedna od najrasprostranjenijih, malo poznatih, skrivenih bolesti savremenog čovečanstva, koja izaziva i pojačava mnoge od gore navedenih tegoba. Posebno utiče na pojavu uporne i teško izlečive bolesti – kandidadijaza. Koncept faktora pH poznat je već hiljadama godina i zasniva se na teoriji da je čovekovo zdravlje direktno povezano i zavisi od toga na kom nivou kiselosti – baznosti je telo. Ukoliko je telo previše kiselo, tj. ne postoji balans, tada dolazi do poremećaja koji se manifestuju u obliku velikog broja bolesti.
Prilikom određivanja stanja organizma testiraju se urin, pljuvačka i krv. Optimalan jutarnji pH faktor za urin i pljuvačku iznosi 7,0, dok je za krv 7,3 – 7,4. Sve ispod toga se smatra kiselošću metabolizma. Ukoliko je urinarni pH faktor ispod 6,4 tada telo ne može da asimilira vitamine, minerale i ostale hranljive materije.
Najčešći simptomi kiselosti organizma su: akne, bolovi u mišićima, malaksalost, bolovi u zglobovima, nervoze i depresije, zatvor, jak miris urina, beo jezik, teškoće da se ujutro probudi i ustane iz kreveta. Jače izraženi simptomi su: depresija, gubitak memorije, gubitak koncentacije, znojenje, bakterijske infekcije (stafilo i streptokoke), sinusitis, gljivične infekcije (kandida, atletsko stopalo), cistitis, jače opadanje kose, diarea, alergije, bolovi kičmenog stuba, izražena potreba za slatkišima, nemogućnost da se izgubi višak kilograma.
Namirnice koje utiču na povećanje baznosti organizma (treba da su zastupljene 80% u dnevnoj ishrani): voda; povrće – kupus, celer, krompir, šargarepa, krastavci, paradajz, cvekla, brokoli, pasulj, luk, spanać, zelena salata, boranija, grašak; voće – jabuke, kajsije, kupine, višnje, jagode, mandarine, kruške, breskve, limun, lubenica, pomorandža, ananas, groždje, grejpfrut, maline; zatim, badem, proso, malteks, suve smokve, urme, suvo grožđe.
Namirnice koje utiču na povećanje kiselosti organizma: sve vrste mesa i ribe, sve vrste hleba i brašna, sve vrste špageta i makarona, mlečni proizvodi (puter, jogurti, sirevi), sve vrste žitarica osim prosa, sve vrste sočiva, suvi grašak, sve vrste semenki osim badema i golice, sve vrste šećera, čokolade, keksa, med, jaja, kvasac, šljiva, bundeva, maslionovo ulje, sve vrste pirinča, sve vrste gaziranih i alkoholnih pića, sve vrste čipseva i grickalica.
Ukoliko su neki od navedenih simptoma jače izraženi, neophodno je odmah pristupiti izboru namirnica isključivo baznog uticaja i već nakon dve nedelje efekti su vidljivi, što se manifestuje kroz slabljenje ili čak nestanak pojedinih simptoma. Kod većine ljudi kod kojih postoji poremećaj, prisutni su skoro svi nabrojani simptomi i zbog toga je neophodno ozbiljno pristupiti lečenju, kako bi se sprečila pojava ozbiljnijih pormećaja: kancer, hronična oboljenja, zaraze, šizofrenija, multipl skleroza, leukemija i slično.
POVIŠEN HOLESTEROL I TRIGLICERIDI
Da li ste znali da je Srbija zemlja medju prvima u Evropi po smrtnosti od kardiovaskularnih oboljenja odnosono belesti srca i krvnihvsudova? Jedan od faktora uzroka predstavlja povišen nivo holesterola i triglicerida u krvi.
Da li se u skorije vreme proverili nivo vašeg holesterola i triglicerida, da li je u granici normale?
Referentne vrednosti su sledeće:
Ukupan Holesterol — poželjno <5,2 mmol/l, rizično do 6,19, visoko rizično >6,2
HDL( dobar holesterol) –poželjno <1,6 mmol/l, rizično do 1 , visoko rizično >1
LDL ( Loš holesterol) — poželjno <3,4 mmol/l, rizično do 4,1 , visoko rizično >4,1
Trigliceridi — poželjno <1,7 mmol/l, rizično do 2,3 , visoko rizično >2,3
Ukoliko vaši rezultati nisu u granicama preporučenih, obavezno morate promeniti vašu ishranu kao presudnu u korekciji povišenih vrednosti holesterola i ili triglicerida.
Napomena: pre nego uradite analize nemojte ništa jesti minimum 8 do 12 h pre vadjenja krvi.
Kao što vidite iz priloženih refrentnih vrednosti holesterol se deli na dve frakcije HDL koga još nazivima i dobrim holesterolom i LDL ili tzv. Loš holesterol. HDL se naziva dobrim holesterolom jer praktično prenusi holesterol iz krvi do jetre gde se on metaboliše i na taj način sprečava njegovo deponovanje na zidove krvnih sudova. Dok LDL holesterol pod uticajem sloboddnih radikala oksidise i vezujući se za zidove krvnih sudova dovodi do ateroskleroze i začepljena krvnih sudova što za posledicu ima infarkt miokarda i mozga.
Pravilnom ishranom odredjenom od strane stručnog lica možete sniziti povišeni nivo holesterola ili ukoliko imate genetske predispozicije prevenirati nastanak povišenog holesterola i si posledica koje idu zajedno sa njim.
Naravno pored pravilne ishrane, redovna aktivnost, prestanak pušenja i ograničena konzumacija alkohola utiče na nivo vašeg holesterola.
Prednosti izbalansiranog programe ishrane
Individualno izbalansiran program ishrane uzima u obzir sve faktore koji kod pojedinca mogu dovesti do povišenog nivoa holesterola ali i triglicerida u krvi. Pa tako recimo ukoliko postoji gojaznost(što nije obavezno jer i mršave osobe mogu imati povišen folesterol) vrši se njena korekcija th redukuje se broj kalorija, potom se definiše dnevna količina holesterola u jelovniku koja ne sme preći 300 mg, dakle za svaku namirnicu se prati koliko ima holesterola na ovaj način praktično se ništa ne izbacuje samo se optimizuju količine namirnica.
Dnevni udeo masti ne sme preći 25 % i to maximum 8 % zasićene masti, praktično bez transmasnih kiselina.
Uvode se tzv. omega tri masne kiseline iz recimo masnih riba, maslinovo ulje, susamovo zamenjuje veći deo suncokretovog ulja.
Savetuje se drugačiji način pripreme namirnica, recimo przenje utice na oksidaciju masti i povecanje aterogenog i kancerogenog potencijala.
Povećavaju se vlakna u ishrani, antioksidanata(vitamina i minerala kao i fitohemijskih materija) koji utiču na sprečavanje oksidace holesterola injegovo taloženje na zidove krvnih sudova.
Vrši se pravilna selekcija namirnica iz svake grupe i koriste se zamene za namirnice koje su bogate holesterolom.
Izbegava se bilo kakva nesvesna greška koju osoba moženapraviti zbog svoje ne stručnosti i ne uzimanja u obzir svih principa kojih se obavezno mora pridržavati kako bi ishrana bila siromašna holesterolom ali veoma bogata drugim esencijalnim materijama, da ne bi ušli u deficit i načinili veće zlo organizmu.
Koncept programa ishrane za sniženje holesterola i triglicerida treba shvatiti kao režim koji će vam predstavaljati smernicu o načinu ishrane tokom celog vašeg organizma.
Postoje specifične namirnice koje snižavaju nivo LDL holesterola a podižu nivo HDL holesterola.
Lek u krajnjoj nuzdi
Postoji lek za sniženje holesterola medjutim sa njim treba obazrivo jer snižava i dobar i loš holesterol a znamo da holesterol veoma bitan za funkcionisanje organizma i njegov deficit može izavati veoma velike zdravstvene probleme, najbolji su prirodni dodatci ishrani ali i sa njima obazrivo i samo u dogovoru sa stručnim licem.
Izrada individualnog programa ishrane
Program ishrane za prevenciju, snižavanje holesterola i triglicerida obuhvata precizno definisan jelovnik kojeg se osoba pridržava oabavezno 3 meseca, savete i spisak namirnica koje se moraju izbaciti u prvom periodu, sugestije oko načina pripreme i organizacije, kao i korekcije u skladu sa reakcijom organizma, pravilno definisanu suplementaciju tj. prirodne dodatke ishrani u skladu sa ciljem.
Ukoliko želite svoj program ishrane i prirodne suplementacije kako bi ste snizili nivo holesterola i triglicerida ali i redukovali telesnu težina i što je najvažnije hranili se zdravo stojim Vam na raspolaganju.
ANEMIJA
Postoje različiti tipovi anemija, najznačajnija sa nutricionističkog aspekta predstavlja anemija kao posledica nedostatka gvoždja, proteina, vitamina i koenzima neophodnih za sintezu krvnih ćelija eritrocita, hemoglobina.
Pa se pod anaemijom podrazumeva smanjen broj eritrocita ili hemoglobina u krvi , ili poremećenvolumen eritrocita.
Referentne vrednosti :
Muškarci
Žene
Eritrociti
4,2 – 5,8 x 1012/L
3,7 – 5,2 x 1012/l
Hemoglobin
140 – 180 g/l
120 – 160 g/l
Hematokrit
0,45 – 0,52
0,35 – 0,47
Gvoždje
11 – 28 mmol/l
6,6 – 26 mmol/l
Napomena: referenten vrednosti mogu varirati u zavisnosti od metode
Simptomi anemije :
Hronični umor, pad koncentracije, glavobolje, vrtoglavica, česte repiratorne infekcije, nedostatak vazduha naručito pri naporu.
Ukoliko imate dva ili više od navedenih simptoma u dužem vremenskom intervalo obavezno uradite analize krvi i nikako ne uzimajte preparate gvoždja na svoju ruku.
Nakon što analize utvrde da postoji anemija u konsultaciji sa doktorom treba razmotriti da nije posledica nekih drugih oboljenja, ako nije i kao što je najčešći slučaj posledica loše izbalansirane ishrane i povećanih potreba organizma( trudnoća , dojenje, kod devojčica zbog menstrualnog krvarenja,) definitivno se mora uraditi kompletan režim ishrane i suplementacije na individualnom nivou.
Program ishrane i suplementacije
Lečenje anemije podrazumeva obavezno uvodjenje Gvozdja u obliku dodatka (kapsule ili u tečnom stanju) koncentracija često zavisi od stepena anemije kao i od oblika gvozdja.
Pored suplementa ishrana ima presudan značaj u korekciji anemije kao i poboljšanja opšteg stanja organizma. Svaka osoba je individua za sebe i tako i treba raditi program ishrane. Porgrma precizno definiše kalorisku vrednost koja je neophodna da bi se obavljala sinteza hemogolobina, vodi se računa o unosu kvalitetnih proteina koji direktno utiču na sintezu hemoglobina i eritrocita , zatim koriste se namirnice koje poboljšavaju iskoristljivost gvozdja iz hrane ( npr. Vitamin C) , obavezna dovoljna količina vitamina B kompleksa, B6, folna kiselina, B12 su presudni u metabolizmu i korekciji anemije tako da je obavezna zastupljenost namirnica koje su reprezentativne u ovim sastojcima. Posebno se obraća pažnja na unos namirnica sa visokim sadržajem gvoždja. Najčešće greške učine se kada anemična osoba krene na ne izbalansiranu rigoroznu dijetu, ovo produbljuje anemiju a osoba se oseća jako loše i često ima sve simptome anemije.