[vc_row][vc_column width=“2/3″][vc_column_text]ISHRANA DECE U DRUGOJ GODINI ŽIVOTA
Količina hrane Količina hrane se znatno smanjuje u ovom periodu, jer je rast usporen a počinje faza motornog i psihičkog razvoja deteta. Dete počinje da se kreće i zato mu je potrebno više raznovrsne hrane koja će mu obezbediti potrebnu energiju, minerale i vitamine.
U drugoj godini života neka deca već imaju “redovne obroke“ a neka se još uvek prilagođavaju novom načinu ishrane. U svakom slučaju prilikom hranjenja dete ne treba terati da pojede celu količinu pripremljene hrane, već nuditi manje količine više puta u toku dana. Treba mu ponuditi raznovrsnu i kvalitetnu hranu i pustiti ga da samo izabere šta i koliko će da jede. Hranu koju odbija ponuditi neki drugi put.
Uvođenje novih namirnica u ishranu U prvoj polovini druge godine života u ishranu deteta postepeno se uvode neke nove namirnice koje sadrže alergene. Ove namirnice mogu izazvati pojavu atopijskog dermatitisa (alergije) tako da je neophodno uvoditi samo po jednu namirnicu nedeljno, i koristiti je tri do četiri dana, da bi u slučaju pojave alergije znali o kojoj se namirnici radi.
Kako se manifestuje alergija na namirnice?
Može doći do pojave crvenila, osipa, ekcema, najčešće na obrazima, čelu, šakama, nogicama, ili na pregibu laktova ili kolena. U težim slučajevima dolazi do pojave dijareje ili gušenja, tada se treba obratiti pedijatru i eliminisati namirnicu iz upotrebe za neko vreme (do početka treće godine života).
Koje su to visokoalergogene namirnice?
* Kravlje mleko (ukoliko već nije konzumirano ranije),najčešće se servira uz žitarice, hleb,ili keks.
* Med takođe uvodImo postepeno. Prvo bagremov med – trećinu kašičice u čaj, pa postepeno povećavati količine
* Belance jajeta- mala količina sa žumancetom, kuvano ili u vidu kajgane
* Citrusi i južno voće-prvo uvodimo citruse (limun i pomorandžu, ukoliko ih već nismo uveli u 9 mesecu) jedan list kivija, mandarine, ananasa…itd.
* Riba- plave ribe(oslić, tuna) kuvane ili pečene u foliji,uz povrće,
* Crveno voće i povrće-sezonski, male količine soka pa tek posle u svežem stanju
Mogu se uvesti i manje količine slatkiša posle obroka, ali se to ne preporučuje.
Vrsta hrane
Hrana je u drugoj godini života znatno raznovrsnija nego u prvoj i po sastavu i načinu pripreme podseća na hranu koju jedu odrasli. Prelaz na ovakvu ishranu treba učiniti postepeno. Nagle promene ili prisiljavanje deteta da jede mogu izazvati gubitak apetita.
Od namirnica iz grupe žitarica preporučuju se sve vrste peciva, osim lisnatog, testenine, u količinama od 1 do 2 kriške sve vrste hleba, keks, griz, najbolje uz mleko , ili jogurt. Količina mleka i mlečnih proizvoda dnevno treba da bude oko pola litre-podeljeno u dva obroka (uz sir, pavlaku, mileram i dr.).Koristiti proizvode sa normalnom količinom masti. U mleko se može ukuvati pirinač, griz, testenine, ili se uz mleko daje hleb namazan maslacem, medom.
Meso(sve vrste-uz povrće) se u drugoj godini daje sitno seckano, najbolje kuvano, ili pečeno,tušeno u količini od 80-100 grama. Jaje se daje najmanje dva puta nedeljno-tada ne dajemo meso, kuvano ili pečeno, ili uz povrće ili u mlečnu kašu.
Povrće je najbolje davati u kombinaciji sa jajetom, mesom, kuvano pa zgnječeno i na kraju seckano malo krupnije. Preporučuje se da se daje mešavina povrća u tri razne boje, ili svaki dan druga vrsta. Uz povrće se dodaje i kašika maslaca ili ulja (najbolje maslinovog) da bi se energetska vrednost obroka povećala.
Od voća u drugoj godini možemo davati i one vrste koje ranije nismo smeli, u početku kuvano, pečeno ili u vidu soka a kasnije i u svežem stanju, ili u vidu voćnih salata.
Voda-naročito u letnjim = ukupno oko 2 litre dnevno, naročito leti.
Broj i sastav obroka
U drugoj godini života potrebna su tri glavna obroka i dve užine u vidu soka ili voća.
Primer jelovnika:
Doručak: mleko, hleb i maslac ili med, (ili jogurt sa jajem ili sirom)
Užina: sok od voća (ili povrća i voća)
Ručak: za ručak se daje raznovrsno povrće i meso, ili riba supa ili čorba uz hleb
Užina: voće
Večera. mlečna kaša,( keks i mleko)
Između obroka i užina ne treba davati drugu hranu, naročito slatkiše i grickalice, jer se tako smanjuje apetit za glavne obroke.
Dete ne treba navikavati da uveče ide u postelju sa flašicom mleka ili soka, jer se time remeti normalan razvoj vilica i zuba
Krajem prve i početkom druge godine života dete bi trebalo da utrostruči svoju telesnu masu sa kojom je rođeno, što znači da bi prosečne vrednosti težine bile 10 do 13 kilograma na početku ovog perioda.
Navike koje se stiču u drugoj godini u pogledu uzimanja hrane često ostaju za ceo život. Na sticanje tih navika ne utiču samo način i ukus pripremljene hrane već i način ishrane roditelja i druge dece. Ukoliko jedan od roditelja ne konzumira pripremljenu hranu ne možemo očekivati da dete tu vrstu hrane prihvati.[/vc_column_text][/vc_column][vc_column width=“1/3″][vc_widget_sidebar sidebar_id=“sidebar“][/vc_column][/vc_row]